Bogata prirodna i kulturna baština knjaževačkog kraja osnova su za razvoj različitih vidova turizma. Granica između Srbije i Bugarske delom se pruža i obroncima Stare planine čiji je najviši vrh Midžor visok 2169 m. Nešto niže na visini od 1758 m nalazi se Babin zub sa planinarskim domom i hotelom, veoma popularno izletište i skijalište Knjaževčana, ali i ljudi iz cele Srbije.

Stara planina izuzetna je riznica, ne samo prirodnog već i kulturnog blaga. U staroplaninskim kućama koje su biseri narodne arhitekture, u selima i zaseocima koja su skoro pusta, žive još poneki ljudi na način na koji više nigde niko ne čini, čuvaju stara jela, stare priče, pesme i običaje.

15 km od Knjaževca, sa desne strane od glavnog puta koji vodi ka Kalni, na ulazu u selo Donja Kamenica, nalazi se po mnogo čemu izuzetna srednjovekovna crkva posvećena Sv. Bogorodici. Ovaj spomenik, nesvakidašnji po arhitekturi i živopisu datira se u 14. vek, a bez obzira što je lik ktitora i njegove porodice prikazan na nekoliko mesta u crkvi još uvek nije utvrđeno ko je bio despot Mihailo, sin cara Mihaila, kako stoji napisano na jednom od ktitorskih portreta.

Na putu između Donje i Gornje Kamenice, levo na uzvišenju iznad glavnog puta nalazi se na 17 km od Knjaževca, srednjovekovni manastir posvećen Sv. Trojici. Po prepisu natpisa iz sredine XV veka, zna se da je crkva zadužbina srpskog despota Lazara, najmlađeg sina Đurđa Brankovića.
U klisuri Trgoviškog Timoka, nadomak sela Gabrovnica ispod Stare planine, pronađena je grupa praistorijskih pećinskih crteža datovanih u bronzano doba. Ova grupa crteža jedina je te vrste pronađena u Srbiji, dok se slični pećinski crteži nalaze u susednoj Bugarskoj i Crnoj Gori.

Jedan prastari običaj, čin zavetne molitve – klanja crnog muškog jagnjeta «Đurđilčeta» na dan Sv. Đorđa, još uvek se izvodi u selu Vrtovac, u ćeliji posvećenoj Sv. Đorđu, na mestu zvanom Kalavat. Da bi se bogatstvo ovog kraja na pravi način predstavilo široj javnosti, oko ovog običaja ispričana je još jedna priča i to kroz Etno-fest «Molitva pod Midžorom» koja se već godinama za Đurđevdan organizuje u selima Vrtovac i Balta Berilovac pod Starom planinom. Takmičenja u pravljenju belmuža, sira i starinske sofre, u raznim čobanskim igrama, na najbolji način posetiocima ove turističke manifestacije dočaravaju raznolikost, bogatstvo i posebnost vekovne tradicije ovog kraja.

Bujna i očuvana priroda u dolinama dve reke u okolini Knjaževca obiluju mestima pogodnim za izlete i aktivnosti u prirodi. Najpoznatija izletišta knjaževčana su svakako: Baranica na Trgoviškom Timoku, par kilometara južno od grada na putu ka Staroj planini, sa nekada jako popularnom plažom i motelom i Banjica-Rgoška banja na Svrljiškom Timoku, 5 km jugozapadno od Knjaževca kod sela Rgošte popularna po termalnim izvorima. Između Knjaževca i Banjice nalazi se i bazen "Banjica" - kompleks sportsko–rekreacionih objekata koji čine otvoreni olimpijski bazen dimenzija 25x50m, dubine 1,5-2,25m, sa termalnom vodom temperature 28 C, i dečiji bazen dubine 10-60cm. Posetiocima je na raspolaganju zgrada sa svlačionicama, garderobom, bifeom, baštom sa 120 mesta, parking prostor, tereni za male sportove.